| Majke, liječnici, majstori i palačinke |
| Ponedjeljak, 03 Svibanj 2010 23:42 |
|
Dani su mi zlo i naopačke. S jedne strane ne može biti bolje, s druge se sve strmopizdi u trenu. Jučer mi se stara izvrnula u krevet. "Zacrnilo joj se". I neće u hitnu. Neće pa neće. Ostavili smo ju na miru, možda "nadođe". Danas je bilo isto. Poslijepodne smo ju sestra i ja natjerali da se obuče, da ju odvedemo kod njezine liječnice. Gotovo pa smo ju odnijeli. Jer - i dalje je bilo "Neću!". K'o malo dijete. Majka mi se podmlađuje. Sada je u fazi sedmogodišnjeg djeteta. Ide to i dalje. Sjetih se babe pokojne. Do kraja joj je valjda i mozak okoštao. "Vi mene hoćete ubiti!"
Ajme. Ne mogu to... Dođe mi da pobjegnem.
Usput me i auto iz*eb'o... Opet žica u prekidu na električnoj instalaciji autoplina, ovaj put 100 kn za popravak.
Dok se ne natjeram svojeručno pretresti svu tu instalaciju plinskog uređaja i prelemiti žice (a na što se nagovaram već dvije godine), mogao bih svakih mjesec ili dva baciti sto-dvjesto kuna u autoelektričarov džep. I tako sam jučer vozio na benzin, to skupo gorivo, svih dvjesta kilometara do Milice i natrag. Srce mi se raspuklo...:)))) Nisam na benzin toliko prešao valjda svih 5 godina otkad imam ugrađen autoplin.
******
Majku Miličinu oborio sam s nogu, skroz nepretenciozno. Već na ulaznim vratima se sprijateljio s malim ćenom, odmah zatim skočio u masažnu fotelju isprobati kako to čudo radi, postavio internetsku vezu, očistio komp od virusa i... Pojeo sve što mi je servirano. Ugušio se u hrani. Kako i ne bih... Malo narezanog kulena, pohane palačinke s mesom, pa onda i slatke s orasima, prelivene čokoladom... Ne znam što mi bi. Skroz sam bio opušten, spontan i svoj... Valjda smo si kliknuli, ja i potencijalna punica. :))))))
A i Milica... Sve je mekša i toplija... Sve više moja, čini se.
Još malo pa će se i nju moći po palačinkama preliti. Pogleda: 144 Komentari
(2)
|
Ajte spavat, ljudi... :))